BiH: Dio globalnih trendova o brizi za tlom
Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu je dana 15.02.2018. godine u prostorijama fakulteta održao radionicu u okviru FAO/GEF projekta „Podrška u donošenju odluka za uključivanje i širenje praksi održivog upravljanja zemljištem“ na kojoj su učestvovali predstavnici institucija i organa svih nivoa vlasti BiH, u čije nadležnosti se ubraja i upravljanje zemljištem, relevantni akteri UN-ovih agencija koje pružaju podršku ovom projektu, te predstavnici Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu koji implementira ovaj projekt u Federaciji BiH.
FAO/GEF projekat, kao dio globalnog projekta koji se implementira u 15 zemalja, ima za cilj da podrži lokalne zajednice u identifikaciji prioriteta i mjera u zaštiti zemljišta i revitalizaciji degradiranih površina. Jedna od važnih aktivnosti je izgradnja i jačanje kapaciteta ministarstava i općinske administracije u borbi protiv degradacije zemljišta. Kao prioritetno područje za implementaciju projektnih aktivnosti odabrane su općine Tuzlanskog kantona: Gradačac, Gračanica, Sapna, Živinice, Kalesija, Srebrenik, Banovići, Kladanj i Grad Tuzla, koje su suočene sa najvećim problemima degradacije i koje imaju izrađenu kartu upotrebne vrijednosti zemljišta što je ključna osnova za planiranje, održivo upravljanje zemljištem i širenje praksi održivog upravljanja zemljištem. Komasacija zemljišta, čija se implementacija odvija na području općine Ravno, također je predmet projekta i jedna od ključnih mjera održivog upravljanja zemljištem.
Učesnici radionice su razmatrali rezultate naučnih istraživanja Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u kojima se, između ostalog, ističe da su u Federaciji Bosne i Hercegovine trajno izgubljena najkvalitetnija poljoprivredna zemljišta, te da direktni gubici, samo za izgradnju naselja i infrastrukture, u periodu od 2000. do 2012. godine, iznose gotovo 6.500 hektara. Kako navode, samo na području Tuzlanskog kantona ima više od 5.500 hektara tehnogenih pustinja, a identificirano je više od 650 divljih deponija, koje zauzimaju površinu od čak 8.000 hektara.
Na radionici je također istaknuto da je zajednički problem na prostoru cijele Federacije Bosne i Hercegovine i erozija, odnosno hiljade registriranih klizišta, nereguliran vodni režim u poplavnim područjima i mnogi drugi problemi.
Na radionici se također razmatrao i UNEP-ov Akcioni program za borbu protiv degradacije zemljišta za BiH koji je osnova projektnih aktivnosti.
Detaljnije o rezultatima radionice i doprinosu Projekta u rješavanju gore navedene problematike, navedeno je dalje u tekstu:
Transfer znanja i cjeloživotno učenje kao imperativ
Projekt „Podrška u donošenju odluka za uključivanje i širenje praksi održivog upravljanja zemljištem“ ima za cilj da pomogne određenim općinama u definiranju i selekciji prioriteta, odnosno adekvatnih mjera, koje će doprinijeti ne samo sprečavanju degradacije, već i revitalizaciji degradiranih površina, koje su brojne.
Pedolog, prof. dr. Hamid Čustović, rukovodilac projekta, ukazuje na važnost ovog poduhvata, koji slijedi glavne ciljeve FAO-a (Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, sa sjedištem u Rimu) i GEF-a (Globalni fond za okoliš, sa sjedištem u Washingtonu, SAD), insistirajući, prije svega, na adekvatnom obrazovanju.
„Edukacija lokalnih aktera, u prvom redu, općinskih službenika, zaduženih za zemljište i prostorno planiranje, jedan je od prioriteta ovog projekta. Općine su prepoznale potrebu za ovakvim projektom, i edukacijom u oblasti zaštite i upravljanja zemljištem, koju Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu sprovodi, kontinuirano dugi niz godina, kao i resorna ministarstva, od kojih se očekuje podrška u rješavanju brojnih problema u oblasti zemljišta, o kojima se rijetko i govori. Širenje dobrih praksi i mjera, u drugim lokalnim zajednicama, s istim ili sličnim problemima, jedna je od glavnih ideja projekta. U ovom projektu je također obuhvaćeno pitanje komasacije zemljišta, čija se implementacija odvija na području općine Ravno“, istakao je prof.dr. Čustović.
Daleko od pukog birokratskog projekta
Podršku ovom projektu dao je i UNEP (Program za okoliš Ujedinjenih naroda, sa sjedištem u Nairobiju, Kenija), čija predstavnica Amina Omićević vjeruje u budućnost samog projekta, jer se, kroz projekt, traga za rješenjima problema direktno na terenu i kroz edukaciju lokalnog nivoa, a ne kroz birokratske procedure viših nivoa vlasti.
„Očuvanje prirodnih resursa Bosne i Hercegovine, uključujući i zemljište, trajnija je i kvalitetnija razvojna šansa, nego njihovo neodrživo iskorištavanje ili zanemarivanje. U tom smislu, i proces dostizanja neutralnosti degradacije zemljišta, u našoj zemlji, kroz rad s lokalnim zajednicama, daje nadu da će se upravljanje zemljištem shvatiti ozbiljno i da će se zaštiti zemljišta, kao ključnog resursa, početi posvećivati značajnija pažnja“, kaže Omićević.
Uključivanje Bosne i Hercegovine u regionalne programe i projekte GEF-a donosi višestruku korist, kako jačanju međunarodne saradnje, tako i u razmjeni iskustava, znanja, ali i tehnika i tehnologija, u procesima koji su vezani za održivo upravljanje zemljištem.
Učesnik radnog sastanka doc. dr. Senad Oprašić, u ime Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, smatra da, kroz ovaj projekt, pokazujemo zrelost u ispunjavanju međunarodnih obaveza, te direktno jačamo ekspertska znanja u Bosni i Hercegovini, koja se kasnije prenose u procesu obrazovanja, na generacije koje dolaze, a ujedno se uključujemo u implementaciju GEF-ove strategije zaštite životne sredine i održivih razvojnih ciljeva.
„Činjenica da su najbolji stručnjaci spremni da daju doprinos, učešćem u radu, u projektu, predstavlja izvrsnu podlogu za jasno definiranje daljih kretanja u procesu održivog razvoja. Direktno se radi na ispunjenju ciljeva održivog razvoja (SDG), definiranih UN Agendom 2030, a indirektno, preko medija, predavanja, okruglih stolova i na drugi način, podiže svijest javnosti o potrebi pravilnog odnosa prema tlu, na kojem stojimo, a koje je izvor svih resursa, od kojih zavisi naš opstanak. Sam projekat doprinijet će ublažavanju problema, koji se javljaju u oblasti zaštite i upravljanja zemljištem, zbog razvoja industrije, infrastrukture, širenja gradova i drugih zahtjeva prema zemljišnom prostoru, u kojem strada zemljište. Primjenom koncepta neutralne degradacije zemljišta (LDN), ovakve promjene i štete, u budućnosti, će se morati neutralisati i stvoriti uslovi da se degradirane površine rekultivišu, a trajno izgubljene površine nadoknade rekultivacijom historijski oštećenih zemljišta, u istom kvantitativnom i kvalitativnom obimu. Posmatrano s globalnog UN nivoa, zadatak svake zemlje je da, kroz proces planiranja, zaustavi procese degradacije i gubitaka zemljišta, a iste, do 2030. godine, svede na nulu. Imajući u vidu sve veće pritiske na tlo, i njegove ekološke i proizvodne funkcije, naročito ubrzanu urbanizaciju, kako na globalnom, tako i na regionalnom, nacionalnom i lokalnom planu, ovaj projekat može, u nekom segmentu, definirati strateške elemente politike održivog upravljanja tlom, u novim uslovima razvoja društva, ne zanemarujući niti jednu ljudsku potrebu za održivim, zdravim, racionalnim i ugodnim življenjem.“, kaže doc. dr. Oprašić.
Nezagađen i održiv okoliš, resurs budućnosti
Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine priprema izradu Federalne strategije zaštite okoliša, za naredni desetogodišnji period, odnosno za period od 2019. do 2029. godine, najavljuje dr. sc. Mehmed Cero, pomoćnik ministra za okoliš u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, ističući direktan značaj i doprinos i ovoga projekta.
„Zemljište kao komponenta okoliša, a istovremeno strateški najvažniji prirodni resurs, ima svoju baznu ulogu u tom strateškom dokumentu. Ovaj projekat će nam pomoći da to uradimo, na najbolji mogući način. Tu posebno mislim na odgovarajuća legislativna i institucionalna poboljšanja, u akcionom planu Federalne strategije, kako direktno, vezano za set okolišne legislative, tako i druge sektorske propise, u kojima problematika zaštite, odnosno održivog upravljanja zemljištem, ima poseban značaj, kao što su oblasti: prostorno planiranje, šumarstvo, poljoprivreda, upravljanje vodama i sl. Ovo je posebno važna i izazovna problematika na putu približavanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.“, kaže dr. sc. Cero.
Osnaživanje i razvoj lokalnih zajednica na putu ka EU
Općine na koje je projektom stavljen akcent, suočene s najvećim problemima degradacije zemljišta, na području Tuzlanskog kantona su: Gradačac, Gračanica, Sapna, Živinice, Kalesija, Srebrenik, Banovići, Kladanj i Grad Tuzla.
Direktorica Zavoda za prostorno planiranje i urbanizam, koji djeluje u okviru Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona, Dragica Tešić, dipl. ing. arhitekture, ne krije svoje oduševljenje učešćem u projektu.
„Smatramo bitnim naše učešće u projektu, čiji je fokus na održivom upravljanju zemljištem, polazeći od same upotrebne vrijednosti zemljišta. S obzirom da se radi uglavnom o zahvatima u prostoru, odnosno projektima za čije rješavanje su potrebna značajna materijalna sredstva, neophodno je zajedničko angažovanje svih aktera u procesu, od lokalne zajednice, do kantona, Federacije i svakako Bosne i Hercegovine. U konačnici, benefit svake općine, koja učestvuje u projektu, i benefit Tuzlanskog kantona, je zaštita i uređenje prostora, bez obzira na to da li se radi o većim ili manjim projektima, koji bi se, kroz ovaj projekat, mogli implementirati.“, kaže Tešić.
Neutralnost degradacije zemljišta, izazov budućnosti
U narednoj fazi projekta, uz podršku lokalnih aktera, u navedenim općinama Tuzlanskog kantona, koje su izradile „Kartu upotrebne vrijednosti zemljišta“, sprovest će se aktivnosti na analizi tekućih problema, selekciji prioriteta za rješavanja odgovarajućih mjera, u okviru čega bi se određene mjere i implementirale, kako bi se, na praktičan način, ukazalo na njihovu efikasnost i značaj u zaštiti zemljišta, i njegovoj obnovi, najavljuje prof. dr. Čustović.
„Rezultat cjelokupnog procesa treba da bude odabir prioritetnih projekata i idejnih rješenja, na općinskom, međuopćinskom, kao i regionalnom nivou, za potencijalnu aplikaciju i finansiranje, kako od strane domaćih, tako i međunarodnih, finansijskih institucija“, zaključuje prof. dr. Čustović.