Važno upozorenje: Potvrđena pojava kuge malih preživara u EU
U Evropskoj uniji, odnosno u Grčkoj i Rumuniji, potvrđena je pojava zarazne bolesti – kuga malih preživara. Kuga malih preživara je akutna do subakutna zarazna bolest od koje obolijevaju koze, ovce i divlji preživari. Uzročnik je virus iz porodice Paramyxoviridae roda Morbilivirus. Srodan je virusima goveđe kuge, štenećaka i ospica kod ljudi. Ova bolest se obvezno prijavljuje putem Svjetske organizacije za zdravlje životinja.
Klinička slika se manifestuje općim infektivnim sindromom, upalom konjuktivnih sluznica oka, stomatitisom, gastroenteritisom i upalom pluća.
U zdrava stada bolest se obično unosi kupovinom ili unosom novih životinja u fazi inkubacije ili miješanjem životinja iz više stada tokom ispaše. Potreban je pojačan oprez kod kretanja životinja, na stočnim pijacama, veterinarskim stanicama, sajmovima ili sličnim skupovima gdje dolazi do kontakta među životinja.
Na životinjama na kojima je uočena pojava bolesti provode se mjere koje imaju za cilj kontrolu i sprječavanje daljnjeg širenja bolesti, uključujući eutanaziju svih prijemčivih vrsta životinja i njihovo neškodljivo uklanjanje, provedbu mjera čišćenja i dezinfekcije, uspostavu zaražene zone (3 kilometra u krugu pojave bolesti) i ugrožene zone (10 kilometara).
U slučaju pojave bolesti obavezno istu bez odlaganja prijaviti mjesno nadležnom veterinaru i veterinarskom inspektoru!
Epizootiologija
Izvor infekcije su bolesne životinje i kliconoše u toku inkubacije koji uzročnika izlučuju iscjetkom iz nosa i oka, slinom i izmetom. Okolina kontaminirana uzročnicima sekundarni su izvor zaraze kao što je: stelja, hrana i voda. Virus se na bolesne životinje prenosi kapljično, odnosno bliskim direktnim i indirektnim kontaktom. Na zarazu su prijemčive koze, a rjeđe ovce.
Klinička slika
Prema toku bolest može biti akutna ili subakutna. Inkubacija traje od 3 do 10 dana. Akutni oblik karakterističan je za koze i obično počinje općim infektivnim sindromom i temperaturom do 41,5C. Izražena je apatija i anoreksija. Dva dana nakon pojave simptoma na sluznici usta i usana pojavljuju se nekrotična područja. Pojavljuje se i serozan iscjedak iz očiju, nosa i usta, a s vremenom zbog sekundarnih bakterijskih infekcija iscjedak postaje mukozan i gnojan, te može zatvoriti nosne otvore. U tom slučaju imamo evidentno i otežano disanje. Slične promjene mogu se pojaviti i na sluznici vulve. Nakon promjena u ustima slijedi mekan do vodenast proljev neugodnog mirisa s primjesama krvi. Teška dehidracija se dodatno komplikuje dispnejom, kašljem i bronhopneumonijom. Gravidne životinje mogu pobaciti plod, a obično ugibaju 5 do 10 dana nakon pojave prvih simptoma.
Dijagnostika
Bolest se dijagnosticira prema kliničkoj slici, a potvrđuje detekcijom i izolacijom virusa i serološkim metodama. Dijagnostički materijal je bris oka, bris gingive i krv tokom viremije.
Diferencijalno dijagnostički bolest treba razlikovati od slinavke i šapa, goveđe kuge, bolesti plavog jezika, zaraznog ektima, zarazne pleuropneumonije i pastereloze.
Liječenje se ne provodi.
Profilaksa
Kod pojave bolesti bitno je odmah primijeniti veterinarsko-upravne mjere. Eutanazirati bolesne životinje, neškodljivo ih ukloniti, provesti mjere dezinfekcije. Zdrave jedinke treba zaštititi strogom karantenom za novonabavljene životinje i po mogućnosti ukoliko je dostupna vakcina zdrave životinje imunizirati.