Janjić na konferenciji „Agrosolari – prepreke i mogućnosti realizacije u BiH“

Savjetnik federalnog ministra za poljoprivredu, Pejo Janjić, učestvovao je na konferenciji “Agrosolari – prepreke i mogućnosti realizacije u BiH“. Konferenciju je u okviru Mostarskog sajma organizirala Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.

 

Tokom konferencije istaknuta je sve veća opredijeljenost poljoprivrednih proizvođača u Bosni i Hercegovini da na svojim poljoprivrednim gazdinstvima instaliraju solarne elektrane s ciljem smanjenja troškova električne energije. U tom smislu potrebno je razmišljati o unapređenju sistema kroz postavljanje agrosolara i zaštite nasada i usjeva gdje je to moguće. 

 

Istaknuto je kako posljednja decenija pokazuje trend potražnje za novim i inovativnim načinima proizvodnje električne energije te da na tom putu agrosolari  mogu biti jedno od rješenja koja bi, pored primarne uloge u proizvodnji električne energije, mogla pomoći u snižavanju temperature nasada kao i smanjenoj potrebi za navodnjavanjem.

 

Janjić je istakao kako se u zemljama okruženja, pa tako i u Bosni i Hercegovini, zbog globalnih opredjeljenja usmjerenih na ublažavanje klimatskih promjena i očuvanje okoliša, preusmjeravanje iz klasičnih načina u proizvodnju obnovljive energije postaje jedan od glavnih društvenih ciljeva.

 

„Navedeno može imati i neke negativne učinke. Prije svega raste pritisak na pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište kako bi se izgradila postrojenja poput solarnih elektrana, vjetroelektrana i drugih pogona obnovljive energije. Ne smijemo izgubiti iz vida važnost očuvanja poljoprivrednog zemljišta odnosno njegovog održivog korištenja u svrhu proizvodnje hrane. Zbog toga smo spremni podržati agrosolare tamo gdje njihova izgradnja neće ugroziti proizvodnju hrane, dakle tamo gdje možemo postići simbiozu između proizvodnje hrane i proizvodnje obnovljive energije“, kazao je tokom konferencije Janjić.

 

Odgovarajući na pitanje „Što učiniti kako bi se zaštitilo poljoprivredno zemljište od zloupotrebe, ali ipak omogućila realizacija agrosolara poštujući deklarirane ciljeve?“, Janjić je kazao kako je bitno razdvojiti izgradnju solarnih elektrana i izgradnju agrosolara.

 

“Izgradnja solarnih elektrana po našem mišljenju treba biti omogućena na poljoprivrednim zemljištima najnižih bonitetnih kategorija (6-8) a zabranjena na zemljištima viših bonitetnih kategorija (1-5).  Na taj način bi smo zaštitili najkvalitetnije poljoprivredno zemljište, a istodobno investitorima omogućili prostor za ulaganje u proizvodnju iz obnovljivih izvora energije.

 

S druge strane izgradnja agrosolara, u slučajevima kada su ispravno dimenzionirani, trebala bi imati ili pozitivne ili barem neutralne učinke po poljoprivrednu proizvodnju. U tom slučaju zemljišna čestica primarno je u funkciji poljoprivredne proizvodnje a tek sekundarno u funkciji proizvodnje obnovljive energije pa bi Zakonom o poljoprivrednom zemljištu trebalo omogućiti izgradnju agrosolara bez prenamjene zemljišta u građevinsko, odnosno bilo bi potrebno samo ishođenje poljoprivredne suglasnosti.

 

Pri tome je potrebno biti pažljiv, uvažavati specifičnosti svake pojedine lokacije, za što je potrebno uključiti u proces naučne i stručne institucije, a sve kako bismo izbjegli negativne efekte po okoliš (erozija, ugrožavanje ekosistema i sl.), stanovništvo i infrastrukturu“, zaključio je Janjić.

 

 

Govoreći o ulogama različitih nivoa vlasti Janjić je ukazao na potrebu da bi generalna pravila u vezi izgradnje pogona za proizvodnju obnovljive energije, a time i agrosolara, trebala propisati Federacija BiH.

 

“Zbog podijeljene ustavne nadležnosti bilo bi dobro da generalna pravila vezana za korištenje poljoprivrednog zemljišta za izgradnju pogona za proizvodnju obnovljive energije, a time i agrosolara propiše Federacija BiH, a da ih potom na temelju zajedničkih pravila i okvira svojim propisima dalje razrade kantoni na način da se jasno razgraniče nadležnosti, a da svoje mjesto u procesu dobiju i jedinice lokalne samouprave.

 

Uključivanje naučnih i stručnih institucija poput naših fakulteta, federalnih zavoda, a posebno Federalnog zavoda za agropedologiju, te kantonalnih zavoda i instituta u ovaj proces je od iznimne važnosti.

 

Nauka i struka trebaju dati objektivne i stručne odgovore na pitanja poput optimalnih omjera pokrivenosti zemljišta agrosolarima za svaku poljoprivrednu kulturu i svaku agrozonu (submediteranska, brdsko-planinska, ravničarska), pogodnost lokaliteta i drugih faktora koji utječu na održivo ulaganje u agrosolare“ istakao je Janjić.

 

U tom procesu potrebno je izvršiti izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH, potom kantonalne zakone  o poljoprivrednom zemljištu.

 

„Potrebno je donijeti odgovarajuće podzakonske akte kojima će se detaljno urediti cjelokupna procedura, odrediti nadležna tijela i njihova uloga u ovom procesu.  Bitno je u što većem opsegu zadržati poljoprivredno zemljište u njegovoj osnovnoj funkciji a istovremeno stvoriti kvalitetan i predvidiv ambijent za investitore u agrosolare i druge izvore obnovljive energije s ciljem optimalnog i održivog iskorištavanja postojećih prirodnih resursa“, kazao je Janjić.

 

Na konferenciji su, pored Janjića, izlagali i  predstavnici Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Federalnog zavoda za agropedologiju, predstavnici akademske zajednice i stručnjaci iz BiH i Hrvatske.