Obilježavanje Međunarodnog dana šuma 2021. godine

Kada pijemo vodu, zapisujemo nešto u bilježnicu, uzimamo lijek kad nas nešto boli ili gradimo kuću, nemamo uvijek na umu šume. Pa ipak, sve ovo, kao i mnoge druge radnje koje svakodnevno činimo na neki način su  povezane sa šumama.

Održivo gospodarenje šumama i korištenje njihovih resursa igraju veliku ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Šume također doprinose smanjenju siromaštva i postizanju ciljeva održivog razvoja. Ipak, unatoč svim  neprocjenjivim ekološkim, ekonomskim, društvenim i zdravstvenim blagodatima, globalno krčenje šuma nastavlja se alarmantnom brzinom.

Ovogodišnji Međunarodni dan šuma obilježava se pod motom: “Obnova šuma: put oporavka i blagostanja”. Obnovom i održivim gospodarenjem šumama pomaže se u rješavanju kriza izazvanih klimatskim promjenama i gubitka biološke raznolikosti. Održivim gospodarenjem također se stvaraju dobra i usluge koji vode do veće privredne aktivnosti, zaposlenosti i boljih životnih uvjeta. 

Ovogodišnja tema se uklapa i u UN-ovu deceniju obnove ekosistema  (2021-2030) kojom se poziva na zaštitu i obnovu ekosistema u cijelom svijetu.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda 2012. godine je 21.03. proglasila Međunarodnim danom šuma kako bi se povećala svijest o važnosti svih vrsta šuma. Zemlje se potiču da na svim nivoima, od lokalnog do nacionalnog, organiziraju aktivnosti i kampanje posvećene šumama i drveću. Organizatori obilježavanja Međunarodnog dana šuma su UN-ov Forum za šume i Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) u suradnji sa vladama zemalja diljem svijeta i drugim relevantnim organizacijama posvećenim zaštiti šuma. 

U nastavku možete pogledati FAO promotivni video u povodu ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana šuma

 

Činjenice o šumama

U šumama obitava oko 80% kopnenog živog svijeta, sa više od 60.000 vrsta drveća.

Oko 1,6 milijardi ljudi direktno ovisi o šumama koje su im izvor hrane, zaklona, energije, lijekova i prihoda.    

Svake godine svijet izgubi 10 miliona hektara šume –  jednako površini Islanda – što prouzrokuje 10 do 20 % ukupne emisije stakleničkih plinova, koji doprinose klimatskim promjenama.

Degradacijom zemljišta pogođeno je gotovo 2 milijarde hektara – površina veća od Južne Amerike.

Četiri stvari o šumama i zdravlju

Šume povoljno utječu na fizičko i mentalno zdravlje ljudi. Kad provodimo vrijeme u šumi, jačamo naš imuni sistem, smanjuje se krvni pritisak i potiče opuštanje. Od čišćeg zraka do prirodnog hlađenja i svježe vode koju pijemo, šume povoljno utječu na naše zdravlje na načine koje možda ne vidimo.

  1. Šume nam daju lijekove

Mnogi lijekovi koje danas koristimo dolaze iz šuma. U razvijenim zemljama 25% od svih lijekova koji se koriste  su biljnog porijekla, dok se u zemljama u razvoju taj iznos penje i do 80% . Šume su također izvor sirovina za osnovne higijenske proizvode poput toaletnog papira, papirnih ubrusa i etanola za dezinficijense. Čak i za proizvodnju maski i zaštitne opreme koju koristi medicinsko osoblje koriste se šumski proizvodi poput drvne mase i topivih celuloznih vlakana.

  1. Svake godine se iskrči šuma veličine Južne Koreje

Svake godine na našoj planeti iskrči se oko 10 miliona hektara šuma – površina Južne Koreje. Ovaj negativni trend se može zaustaviti i preokrenuti u pozitivnom pravcu održivim gospodarenjem šumama i obnovom ekosistema.

  1. Možemo oživiti degradirane šume

Procjenjuje se da bi se oko 2 milijarde hektara degradiranog zemljišta u svijetu moglo obnoviti. To je otprilike dvostruka površina Europe. U našem najboljem interesu je obnova zdravlja naših šuma i radi povećanja zaposlenosti, ublažavanja posljedica klimatskih promjena i očuvanja bioraznolikosti.

  1. Šume nas štite od budućih pandemija

Do sada je 60% svih zaraznih bolesti i 75% svih novih zaraznih bolesti prešlo sa životinja na ljude, a javljaju se obično kada se prirodna staništa, poput šuma, iskrče. Pošumljavanjem i obnovom šuma podržava se pristup “Jedno zdravlje” na dobrobit ljudi, svih živih vrsta i planete.     

U Federaciji Bosne i Hercegovine oko 58% ukupnog životnog prostora, odnosno oko 1,5 miliona ha je pod šumama. Šumama kao jednom od najvrednijih resursa Federacije BiH treba posvetiti posebnu pažnju zbog evidentne degradacije i potrebe za korištenjem svih funkcija šuma. Vrlo važno je osigurati stabilan zakonski okvir i poduzeti konkretne aktivnosti na unapređenju organizacije gospodarenja šumama u cilju održivog korištenja resursa, očuvanja prirodne strukture i zaštite okoliša. 

 

Izvor: UN