Nova Strategija poljoprivrede unaprijedit će poljoprivrednu proizvodnju i ruralni razvoj

Nedavno usvajanje sedmogodišnje Strategije razvoja Fedracije BiH koja je 12. aprila dobila podršku u Domu naroda Federalnog parlamenta, odblokiralo je put i konačnom donošenju Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH do 2027. godine.

U razgovoru za FENA-u, glavni ekspert Centralnog tima za sačinjavanje Strategije poljoprivrede Sabahudin Bajramović, čiji je angažman u kreiranju tog dokumenta podržao i UNDP, istakao je da je izrada Strategije pri kraju te da je planiraju do kraja maja uputiti u proceduru usvajanja. Taj važni dokument, kaže Bajramović, koji je angažiran i na izradi Strategije poljoprivrede Bosne i Hercegovine, donosi novine u novom pristupu ruralnim područjima, povećava obim investicija i udio javnih sredstava u podrškama investiranju.

– Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije BiH nije mogla biti usvojena ranije, jer je bilo neophodno prvo usvojiti Opću razvojnu strategiju Federacije BiH. Zakonom o razvojnom planiranju je propisano da se najprije donosi opća, a tek potom sektorske strategije – kazao je Bajramović pojašanjavajući činjenicu zbog čega je i dalje na snazi Srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora 2015.-2019. godina koja je produžena do kraja 2021. te se primjenjuje i u ovoj godini.

Tvrdi da zbog poštivanja neophodnih procedura koje će uslijediti nakon što bude donesena nova Strategija za period do 2027. godine, početak njene primjene trebat će sačekati izmjene odgovarajućih zakonskih rješenja, ali i donošenje novih ključnih zakona.

– Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja do 2027. godine nastoji preuzeti nova rješenja iz relevantnih uredbi Evropske unije, što znači da se pojavljuju nove ili drugačije mjere poljoprivredne politike za koje je potrebno stvoriti preduslove za njihovu implementaciju. Njenim usvajanjem bit će potrebno donijeti nove zakone o poljoprivredi i o novčanim podsticajima u poljoprivredi – kazao je.

Ističe da je riječ o dva sistemska zakona koji uređuju oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja te da su sadašnji zakoni doneseni na temelju EU uredbi koje su važile prije tri ciklusa programiranja.

– Pored toga neophodno je i napustiti postupanje po Zakonu o upravnom postupku, jer su rokovi za postupanje koje propisuje taj zakon neprovedivi u slučaju novčanih podsticaja u poljoprivredi i obradi podrški vezanih za ruralni razvoj – naglašava Bajramović.

U konačnici, dodao je, poljoprivredni proizvođači, organizatori otkupa i prerađivači dobit će sigurniji i predvidljiviji ambijent u kojem mogu jasno vidjeti koje mjere će se provoditi i na koji način. Naglašava da će to olakšati planiranje proizvodnje, prodaje i investiranja te da sve treba rezultirati zdravim i održivim razvojem poljoprivrednog sektora u cjelini.

– Nova strategija uvodi potpuno novi koncept saradnje u smislu uspostave proizvođačkih grupa i organizacija proizvođača kojima snažnije povezujemo primarne poljoprivredne proizvođače s otkupljivačima i prerađivačima. Naglasak je na podizanju kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te smanjenju negativnih utjecaja na okoliš. Također, u prioritet stavljamo razvoj poslovanja poljoprivrednih zadruga i organiziranje poljoprivrednika u okviru zadružne organizacije. Direktna plaćanja pojednostavljujemo i pretvaramo ih u jedinstvena plaćanja po hektaru i grlu, što ostavlja prostor kantonalnim ministarstvima da svoje specifične proizvodnje dodatno podrže iz svojih budžeta, a da svi proizvođači na prostoru Federacije imaju što ujednačenije uslove za proizvodnju s obzirom na stepen podrške – ističe Bajramović.

Potcrtava i da se naročita briga u novoj Strategiji posvećuje prenosu znanja i informacija, razvoju savjetodavne službe te područjima sa prirodnim ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju koja su ugrožena zbog velikog odliva stanovništva i prestanka bavljenja poljoprivredom.

– Naglasak je stavljen i na mlade poljoprivrednike koji tek preuzimaju upravljanje poljoprivrednim gazdinstvima, kojima su dizajnirane posebne mjere u cilju stabiliziranja dohotka i podrške investicijama u restrukturiranju njihovih gazdinstava. Važno mjesto ima i podrška osnivanju novih preduzeća na ruralnom prostoru što treba poboljšati organizacijsku strukturu, povećati broj poljoprivrednika u sistemu zdravstvenog i penzionog osiguranja, te onih koji su u sistemu poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost – pojasnio je Bajramović.

Inače, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ), nakon što je Vlada Federacije donijela odluku o izradi nove strategije, uspostavilo je radna tijela za njenu izradu koja je tako bazirana na radu Koordinacijskog odbora, tijela koje koordinira cijeli proces i osigurava potrebne resurse petočlanom Centralnom timu za izradu Strategije, koji sačinjavaju eksperti i predstavnici FMPVŠ-a. Doprinos su dali i članovi Izvršnog tima, tijela koje okuplja predstavnike FMPVŠ i relevantnih kantonalnih ministarstava, nadležnih za poljoprivredu koji prate stručnu dimenziju i usklađenost Strategije sa EU uredbama, važećim propisima i međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine.

U osam tematskih radnih grupa (Voćarstvo i vinogradarstvo, Ratarstvo i povrtlarstvo, Animalna proizvodnja, Prehrambena industrija, Prirodni resursi, Poslovno okruženje, Ruralni razvoj i Ribarstvo) angažirani su uglavnom profesori s poljoprivrednih fakulteta i zavoda. Oni su sačinili nacrt teksta u skladu s projektnim zadatkom za izradu Strategije i predlošcima koje je kao osnovu rada definirao Centralni tim.

Bajramović pojašnjava da su u fazi nacrta ove strategije obavljene i sve neophodne konsultacije sa zainteresiranom javnošću, a u skladu s Planom konsultacija i detaljno navedenim svim učesnicima s kojima je bilo potrebno obaviti komunikaciju. O svemu su, dodao je, blagovremeno informirane i institucije na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, predstavnici odbora za poljoprivredu, mreže za ruralni razvoj BiH, regionalne razvojne agencije, Zadružni savez Federacije BiH, udruženja poljoprivrednika, poduzeća iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije, privredna komora i drugi nadležni sudionici.

– Zakonom propisan rok za drugi krug konsultacija u trajanju od 30 dana završava 27. aprila 2022. godine, nakon čega treba izvršiti dopune teksta na temelju opravdanih sugestija i prijedloga prikupljenih tijekom procesa javnih konsultacija. Potom je na redu Ex-ante evaluacija, nakon čega bi Strategija mogla biti upućena u proceduru usvajanja krajem maja ove godine – zaključio je Bajramović za FENA-u.