Hrnjić u Konjicu: Domaća proizvodnja hrane treba biti među prioritetima vlasti i poljoprivrednih proizvođača
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić tokom sastanka predstavnika državnih i federalnih institucija u Konjicu s predstavnicima javnih preduzeća i institucija govorio je na temu proizvodnje hrane u Bosni i Hercegovini.
Na sastanku je istaknuto da je povećanje domaće proizvodnje hrane usko povezano sa strukturnom transformacijom poljoprivrednih gazdinstava, a to znači povećanje posjeda, primjena nove proizvodne tehnologije i najsavremenijih znanja, povezivanje proizvođača sa tržištem i prilagođavanje vlastitih poljoprivrednih proizvoda onome što tržište traži.
“Nastojimo osigurati siguran i stabilan ambijent za razvoj poslovanja poljoprivrednih gazdinstava dodjelom novčanih podrški za ulaganja u izgradnju modernih štalskih i drugih objekata, podizanje novih zasada, kupovinu kvalitetne rasplodne stoke, nabavu mehanizacije i opreme. U prehrambenoj industriji podržavamo ulaganja u izgradnju i opremanje pogona za preradu, pri čemu nastojimo favorizirati ulaganja u pogone za proizvodnju onih proizvoda za kojima postoji potražnja na našem tržištu, a sada ih ne proizvodimo nego ih uvozimo. Vrlo je važno da ti pogoni koriste što veći udio domaćih poljoprivrednih proizvoda za koje imamo prirodne preduvjete za proširenje proizvodnje poput voća, povrća, grožđa i maslina, ali i nekih drugih proizvoda (žitarice, uljarice). Sada imamo situaciju da u nekim granama prerade koristimo gotovo isključivo uvozne sirovine, a postoji domaća poljoprivredna proizvodnja i prirodni resursi za njenu ekspanziju. Zbog toga ćemo u narednom razdoblju novčane podrške prehrambenoj industriji uvjetovati preradom što većeg dijela domaćih poljoprivrednih proizvoda”, rekao je ministar Hrnjić.
Svijest o potrebi osiguravanja hrane iz domaćih izvora posljednjih nekoliko godina je porasla, kako zbog pandemije COVID-19 virusa tako i zbog pojave novih ratnih žarišta.
“Nestabilnost koju je najprije donijela pandemija COVID–19 virusa, pojava novih ratnih žarišta i napetosti diljem svijeta stvaraju ozbiljnu zabrinutost kako među stanovništvom tako i među vladama diljem svijeta. Doživjeli smo situacije koje prije samo nekoliko godina nisu bile zamislive, a to je da sutra možda nećemo imati dovoljno hrane u našim trgovinama. Zbog toga je svijest o potrebi osiguravanja hrane iz domaćih izvora snažno porasla, i mnoge zemlje mijenjaju percepciju i poduzimaju aktivnosti u okviru svojih politika da ojačaju domaću poljoprivrednu proizvodnju i povećaju stepen zadovoljavanja potreba za hranom iz vlastitih izvora. U tom pravcu se kreće i naša poljoprivredna politika, značajno smo povećali izdvajanja u proteklih nekoliko godina, a posebno u prethodnoj godini kada smo podrške povećali sa 106 miliona KM na 166.5 miliona KM. U prijedlogu Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja koja je upravo u proceduri javnih konsultacija predviđen je stalni rast budžetskih sredstava do 2027. godine. Pri tome planiramo da najviše rastu izdvajanja za podršku ulaganjima, jer je to najbolji i najbrži način da se poveća količina i kvaliteta domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a time poveća i stepen samodostatnosti odnosno izvoz”, kazao je ministar Hrnjić.
Ministar Hrnjić skrenuo je pažnju i na prehrambenu ovisnost naše zemlje ali i ukazao na potrebu što hitnijeg usvajanja reformskih procesa i ulaska naše zemlje u Evropsku uniju
“Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Bosna i Hercegovina je nakon pet godina implementacije u velikoj mjeri liberalizirala trgovinski režim sa EU. Na veliki broj poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz EU više se ne plaćaju carine. Dakle, mi smo taj udar već preživjeli i dali benefite proizvođačima iz EU, a istovremeno nismo iskoristili mogućnosti koje nam taj sporazum nudi. Naime, njihovo tržište nam je otvoreno, ali zbog nedostatka propisa i standarda i nerazvijenosti naših institucija, posebno u okviru sistema sigurnosti hrane, mnogi naši proizvodi ne mogu izaći na EU tržište. EU je toga bila svjesna te nam je omogućila različite financijske instrumente koji su nam trebali pomoći da se prilagodimo i postanemo konkurentniji” poručio je ministar Hrnjić.
Veća finalizacija proizvoda znači i veću dodanu vrijednost jer se u svakom stepenu dorade ili prerade podiže i upotrebna vrijednost a time i cijena pojedinog proizvoda. Upravo resorno federalno ministarstvo kroz sistem novčanih podrški namjerava pomoći poduzetnicima koji svoja poslovanja usmjere i na veći stepen finalizacije proizvoda, zaključeno je tokom sastanka u Konjicu.