Ministar Dedić u razgovoru za Fenu o radu Ministarstva

Ministar Dedić u razgovoru za Fenu o radu Ministarstva

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić rekao je u razgovoru za Fenu da mu je od preuzimanja Ministarstva u aprilu 2015. prioritet bilo saniranje stanja i stabilizacija redovnih isplata koje su, uslijed dugovanja, znale kasniti i po 10 mjeseci.

Precizirao je da je Ministarstvo tada imalo oko 50 miliona KM dugova po osnovu neisplaćenih poticaja, te da je rješavanje tog problema trajalo sve do početka ove godine kad su svi naslijeđeni dugovi za proizvodnje prema poljoprivrednicima u potpunosti sanirani.

Dodao je da ovih dana Ministarstvo očekuje isplatu preostalih tekućih poticaja ove godine, i to po prvi put bez kašnjenja.

Naveo je da je, uporedo sa stabilizacijom plaćanja, Ministarstvo radilo na reviziji i kontroli dodijeljenih poticaja, s obzirom na jako loš imidž u javnosti zbog raznih skandala i optužbi o zloupotrebi prilikom dodjele novca.

“U brojnim slučajevima utvrdili smo određene malverzacije, pa je tamo gdje su sredstva nezakonito isplaćena njihovim korisnicima naložen povrat novca, a donesen je i veliki broj rješenja o zabranama apliciranja na novčane podrške,” kazao je Dedić.

Istakao je da su radi uvođenja reda i bolje kontrole u postojeći sistem implementirali softver za plaćanja u poljoprivredi koji je omogućio lakše analiziranje podataka, bolje praćenje i planiranje, a 2017. su pokrenuli Farmer portal na kojem svaki registrovani poljoprivrednik može provjeriti na koje poticaje ima pravo, u kojoj fazi obrade je njegov zahtjev, te preuzeti obrasce prijava i zahtjeva. Ova informatizacija isplata svodi mogućnosti zloupotreba i grešaka na minimum, te uvodi potpunu transparentnost u utrošak sredstava kojima upravlja Ministarstvo.

Također, podsjetio je da je 2015. započet trogodišnji Program sufinansiranja samozapošljavanja i zapošljavanja u poljoprivredi koji su proveli zajedno s Federalnim zavodom za zapošljavanje, te osigurali tri miliona KM da potaknu poljoprivredne proizvođače da registruju obrt kako bi mogli ostvariti pravo na zdravstvenu i socijalnu zaštitu.

Dedić je kazao da je program uspješno završen a preregistracija u obrt nastavlja se i dalje kroz kontinuirane mjere koje provodi Federalni zavod i Ministarstvo. Poljoprivrednicima koji su ušli u obrt, osigurane su određene pogodnosti kroz novi Zakon o doprinosima, te u ovogodišnjem Programu poticaja.
Naglasio je da kontinuirano u saradnji sa IFAD-om implementiraju dva projekta ruralnog razvoja u sklopu kojih je realizovana izgradnja hladnjača za voće i povrće, izgradnja i sanacija lokalnih puteva, te općenito infrastrukture u ruralnim područjima. Dodao je da su za ovu godinu predviđene obuke poljoprivrednika za izradu poslovnih planova, start-up paketi za pokretanje ruralnog biznisa, uz poseban fokus na sektore voćarstva, povrtlarstva i šumskih plodova koji su izvozno orijentisani. Također, u saradnji sa Svjetskom bankom provodi se Projekt razvoja sistema navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta.

“Zahvaljujući radu Ministarstva na primjeni najviših standarda kad su u pitanju proizvodi životinjskog porijekla, tokom protekle tri godine doprinijeli smo otvaranju mogućnosti izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u Evropsku uniju”, podcrtao je Dedić.

Precizirao je da se taj uspjeh ogleda pogotovo u činjenici da je od 11 mljekara koje su ostvarile pravo izvoza u EU, čak njih devet iz Federacije BiH.

Ministar je nadalje istakao da se, nakon pozitivnih ocjena inspekcije EU, ove godine očekuje dozvola za izvoz mesa peradi i proizvoda od mesa peradi, kao i da su sve kompanije peradarske industrije, za koje je već utvrđeno da ispunjavanju sve propisane uslove za izvoz, iz Federacije BiH. U istom periodu, uspješno je nastavljen aranžman izvoza goveđeg mesa u Tursku.

Naglasio je da je Ministarstvo izradilo Prijedlog zakona o šumama koji je upućen u Parlament, budući da oblast šumarstva nije zakonski regulisana od 2009. zbog čega šume godinama nisu bile zaštićene na odgovarajući način, što je dovelo do njihovog postepenog propadanja.

Istakao je značaj tog zakona pogotovo ako se uzmu u obzir potrebe drvoprerađivačke industrije koja u Federaciji bilježi stalni rast, ali taj rast je ograničen nedostatkom sirovine na domaćem tržištu. Zakon je preduslov usvajanja kriterija za raspodjelu sirovine koje će favorizovati kompanije s najvećim stepenom finalizacije proizvoda.

Podsjetio je da je, kao privremenu mjeru za podršku drvoprerađivačima, na prijedlog Ministarstva a u saradnji sa Vladom Republike Srpske, Vlada Federacije uputila Vijeću ministara inicijativu o zabrani izvoza trupaca iz Bosne i Hercegovine, kao i uvođenje taksi na izvoz rezane građe i ogrjevnog drveta. Predviđeno je da se sredstvima od taksi finansira deminiranje šuma i izgradnja šumskih puteva.

Dedić je dodao da je bolje korištenje naših prirodnih resursa i razlog izmjena i dopuna Zakona o vodama, koje se trenutno nalaze u proceduri a koje imaju za cilj otklanjanje administrativnih barijera kod izdavanja vodnih akata i dodatno uređenje oblasti zaštite od štetnog djelovanja voda, posebice uvažavajući iskustva katastrofalnih poplava iz 2014.

Također, naveo je da je u sektoru voda Ministarstvo radilo i na realizaciji Projekta obnove i izgradnje vodovodne i kanalizacione infrastrukture – WATSAN koji se provodi u 20 općina u Federaciji. Dedić je pojasnio da je na inicijativu Ministarstva rok njegovog provođenja produžen do 2021., kako bi omogućili što veću iskorištenost kreditnih sredstava Evropske investicijske banke, grant sredstava iz IPA fondova i drugih izvora, te što bolje izvršenje tih vrlo složenih infrastrukturnih projekata.