Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Vrebac: Potrebno sistemsko rješenje za zbrinjavanje životinjskih leševa

Vrebac: Potrebno sistemsko rješenje za zbrinjavanje životinjskih leševa

“Iz tog razloga, trenutno primjenjujemo jednu nezahvalnu strategiju da životinje koje su pozitivne naprimjer na brucelozu eutanaziraju i da se u skladu s planom uklanjaju na stočnim grobljima ili na samim imanjima gdje se iskopavaju dovoljno duboke rupe i provode sanitarne mjere”, izjavio je za Fenu šef Odsjeka za zaštitu zdravlja životinja u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Marijo Vrebac.
Naime, kompletna procedura – eutanazije, dezinfekcije prostora i samo neškodljivo uklanjanje, provodi na nivou resornih kantonalnih ministarstava koja su zadužena da formiraju povjerenstvo koje izlazi na teren i utvrđuje lokalitete gdje se životinje mogu sahraniti.
“U Kantonu Sarajevo situacija je takva da se lešine životinja uklanjaju ubacivanjem u jame grobnice, koje su u skladu sa članom 32. Zakona o veterinarstvu FBiH, jedini raspoloživi kapaciteti za neškodljivo uklanjanje lešina uginulih životinja, kao i drugih nusproizvoda životinjskog porijekla”, potvrdio je Feni Semir Velić iz Inspektorata veterinarske inspekcije.
Jame grobnice kao objekti, mjesta za neškodljivo uništavanje izrađene su u krugu gradske deponije u Sarajevu, pod kontrolom i odgovornošću KJKP “Rad”d.o.o, u okviru kojeg je organizirana i higijeničarska služba za preuzimanje i prijevoz uginulih životinja.

“Detaljni uslovi koje moraju ispunjavati ovi objekti, prijevozna sredstva i drugi uslovi propisani su tek početkom ove godine, iako su po ovom osnovu veterinarski inspektori i ranije obavljali kontrole iz svoje nadležnosti. Stupanjem na snagu Pravilnika o uslovima koje mora ispunjavati objekat i mjesto za sakupljanje i neškodljivo uništavanje životinjske lešine, vršene su kontrole radi usklađivanja s odredbama istog”, ističe Velić.
S obzirom da ne postoje sistemska rješenja, objekti za utilizaciju ili preradu tvrdi da je upravljanje životinjskim otpadom na području Kantona Sarajevo, kao i u BiH, i dalje jedno od najvažnijih pitanja u vezi zaštite okoline od zagađenja, gdje i pored značajnog potencijala za komercijalizaciju, još uvijek dominiraju procesi odbacivanja, odlaganja sa ništavnom utilizacijom.
“Metode prerađivanja nusproizvoda životinjskog porijekla, koje u potpunosti uklanjaju ili minimaliziraju relevantne zdravstvene rizike po zdravlje ljudi i životinja, te nemaju negativne implikacije na okolinu, jasno definisane donesenim propisima na nacionalnom nivou u periodu od 2011. do 2013. godine, do danas su ostale samo slova na papiru, zadaci koji čekaju incident da bi postali praksa”, kaže Velić.
Praksa danas pokazuje da mnogi vlasnici u nedostatku informacija, ljubimce sahranjuju u dvorištima, parkovima ili okolnim šumama na periferiji grada.
U tom kontekstu naglasio je da se životinjski trupovi mogu na propisan način zakopati na groblju koje ispunjava propisane uslove, a koja također ne postoje na području Kantona Sarajevo.
“Mjesta primjerena za formiranje groblja za životinje nikada nisu određena od strane nadležnih organa, iako je ovo pitanje kao potreba nerijetko navedeno u planovima upravljanja okolišem na svim nivoima”, rekao je Velić.
Govoreći o proceduri kaže da imalac ili vlasnik životinje mora prijaviti uginuće životinje i predati trup uginule životinje higijeničarskoj službi.
“Izuzetno od navedenog, nadležni veterinarski organi mogu odobriti spaljivanje ili zakopavanje na licu mjesta pod nadzorom nadležnih veterinarskih inspekcijskih organa, a pod uslovom da materijali namjenjeni neškodljivom uništavanju ne predstavljaju opasnost za zdravlje životinja i veterinarsko javno zdravstvo. Postupanje suprotno navedenim odredbama je prekršajno kažnjivo, a u slučaju da se radi o zaraženim ili zdravstveno neprovjerenim materijalima može se govoriti i o krivičnoj odgovornosti vlasnika ili imalaca životinje”, pojasnio je Velić.

www.shirl.club
ankara escort
geri getirme buyusu
huluhub.com
isyeri hekimligi
replica watches