Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Utvrđen Nacrt zakona o slatkovodnom ribarstvu u FBiH i usklađen s EU propisima

Vlada Federacije BiH je utvrdila Nacrt zakona o slatkovodnom ribarstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine te ga uputila u parlamentarnu proceduru u redovnom postupku. Zakonom se uređuje upravljanje ribljim fondom, načela i nadležnosti, te ribolovne vode, ribolov, akvakultura i zaštita ribljeg fonda u ribolovnim vodama. Također, uređuju se evidencija, nadzor i kaznene odredbe, kao i druga pitanja koja su od značaja za slatkovodno ribarstvo Federacije BiH.

Odredbe zakona usklađene su s propisima Evropske unije u ovoj oblasti, kao što su, između ostalog, Uredba Vijeća (EZ) 1224/2009 o uspostavi sistema kontrole Unije za osiguranje usklađenosti s pravilima zajedničke ribarske politike, Uredba Vijeća (EZ) 708/2007 o korištenju stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi, te Uredba (EU) 1380/2013 Evropskog parlamenta i Vijeća o zajedničkoj ribarstvenoj politici.

Prema odrebama ovog zakona slatkovodno ribarstvo je ekonomska i društveno korisna djelatnost koja je u funkciji integralne zaštite, uzgoja, održivog korištenja i stalnog poboljšanja kvaliteta ribljeg fonda, te staništa, akvakulture i drugih ribolovnih resursa.

Riblji fond je državna svojina i prirodno dobro od opšteg interesa, kojim se upravlja na stručan i održiv način, te koji doprinosi cjelokupnoj zaštiti ribljeg fonda i prirodnih staništa, kao i očuvanju biološke raznolikosti u slatkim vodama. Ribe se u slatkim vodama mogu loviti i/ili uzgajati pod uslovima utvrđenim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. Odredbe ovog zakona odnose se i na lov, uzgoj i zaštitu rakova, školjki, žaba, kao i svih drugih organizama koji žive u ribolovnoj vodi.

Veterinarsko-zdravstvena zaštita ribljeg fonda u ribolovnim vodama i ribnjacima vrši se na način kako je to regulirano odredbama propisa o zdravlju životinja.

Zakon se primjenjuje na sva pravna i fizička lica, javne ustanove, udruženja ili organizacije sportskih ribolovaca koje obavljaju djelatnost u privrednom, sportskom, privredno-sportskom, selektivnom i sanacionom ribolovu, te ribolovu u naučno-istraživačke svrhe i akvakulturi na ribolovnim vodama Federacije.

Ovaj zakon se zasniva na načelima da je riblji fond u državnoj svojini i prirodno dobro od opšteg interesa, te da ga mogu koristiti svi ravnopravno u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, kao i zakona o zaštiti prirode i vodama. Također, riblji fond se koristi i njime se upravlja na stručan i održiv način. Načela su i da se osigurava učešće zainteresovanih strana u donošenju akata i pristupa javnosti potpunim, tačnim i pravovremenim informacijama o stanju u oblasti ribarstva, te planiranje, promocija i kontrola uzgoja ribe radi poribljavanja, kao i sprječavanje unošenja stranih vrsta riba i njihovo širenje u kopnenim vodama.

Ovim zakonom će, u skladu sa evropskim standardima, biti uređena oblast ribarstva kao privredna grana i svi vidovi ribolova. Važno je istaći da prilikom donošenja važećeg zakona 2004. godine nije postojala obaveza usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima EU. Nemogućnost aktuelnog Zakona o ribarstvu da pruži adekvatnu osnovu za efikasno upravljanje ribljim fondom, prvenstveno s ciljem zaštite i održivog korištenja ribljeg fonda manifestira se kroz određene nedorečenosti. Nije dovoljno dobro definiran način utvrđivanja ribarskih područja, kao ni kriteriji za odabir subjekata za davanje na korišćenje ribarskog područja, te načini upravljanja ribljim fondom u ribolovnim vodama.

Donošenje ovoga zakona predloženo je u redovnom postupku kako bi se sva pitanja što detaljnije i jasnije uredila, a posebno rad inspekcije, ovlaštenje naučno-stručnih ustanova za poslove ribarstva, pitanje akvakulture, te se opravdali privredni razlozi donošenja zakona i stvorile zakonske pretpostavke za davanje ovlaštenja za obavljenje naučno-stručnih poslova za ribarstvo. Potom i da se svi podzakonski propisi na temelju kojih se provode odredbe zakona usklade i jasno definiraju kako bi se stvorio zaokruženi pravni okvir za održivo ribarstvo.

Navedeno je da je su u proteklom periodu dodijeljena ribolovna prava na osnovu kojih ovlaštenici upravljaju ribolovnim vodama, povlastice za akvakulturu na osnovu kojih se obavlja uzgoj slatkovodne ribe i drugih vodenih organizama i povlastice za privredni ribolov na rijeci Savi. Tokom primjene važećeg zakona uočeni su određeni nedostaci u pojedinim članovima zakona koji su onemogućavali kvalitetnije upravljanje ribolovnim vodama i zaštitu ribljeg fonda, kao što je naknada štete pričinjene ribljem fondu. Također, na bolji način su riješena pitanja dostave podataka u akvakulturi, te stručnog vođenja i upravljanja ribolovnim vodama, kao i preciznije definiranje pojedinih pojmova.