Ministar Hrnjić na konferenciji Agro.Rocks: Formiranjem IPARD strukture omogućiti dodatna sredstva za poljoprivredu BiH
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić učestvovao je u radu Agro.Rocks – regionalne konferencije posvećene novim tehnologijama u agraru koja je danas održana u Osijeku (Republika Hrvatska).
U izlaganju na panelu posvećenom proizvodnji mlijeka i mesa, ministar Hrnjić istakao je potrebu da poljoprivredni proizvođači što prije usklade svoje poslove s inovativnim IT rješenjima s ciljem unapređenja proizvodnje ali i brojnih benefita koje im korištenje navedenih rješenja može donijeti u poslovanju.
On je u obraćanju naglasio da Bosna i Hercegovina ima izvrsne preduslove za razvoj poljoprivredne proizvodnje ali i uvođenje novih tehnologija koje bi u značajnoj mjeri olakšale poslovanja poljoprivrednih proizvođača.
“Bosna i Hercegovina je ostvarivanjem kandidatskog statusa otvorila brojne mogućnosti a one se ponajviše ogledaju u povlačenju raspoloživih sredstava namjenjenih zemljama koje imaju kandidatski status. Da bi se ta sredstva mogla povući u značajnijoj mjeri neophodno je da Bosna i Hercegovina osigura određene preduslove koji se ogledaju i u uspostavi zakonodavstva u skladu sa zahtjevima Evropske unije i zadate mape puta, a koja se, između ostalog, ogleda u izradi strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH, uspostavi IPARD strukture u BiH kroz upravljačko tijelo i agenciju za plaćanja, uspostavi nekoliko ključnih baza podataka iz oblasti poljoprivrede, usvajanju državnih zakona iz oblasti poljoprivrede te harmonizaciji propisa u skladu sa EU legislativom.
Nažalost, u Bosni i Hercegovini, kreira se narativ da nešto ne može uspjeti samo iz razloga što politika i političari ne mogu da dogovore zajednički način djelovanja. Poljoprivrednici su čestiti ljudi koji svojim radom nastoje očuvati dostojanstvo ali i užu i širu zajednicu u kojoj žive. Podjednako su potrebna sredstva poljoprivednicima iz oba entiteta te je ovo ujedno još jedan poziv da se na nivou države formira IPARD struktura zahvaljujući kojoj bismo mogli povući još sredstava i usmjeriti ih u poljoprivredu. Zbog neuspostave IPARD strukture u zadnjih 15 godina BiH je izgubila na stotine miliona KM sredstava koja bi nam dobro došla za strukturne reforme poljoprivrednog sektora u BiH. Dakle, ovakva rješenja su u svim zemljama EU i mi treba da primijenimo rješenja koja već postoje i koja mogu unaprijediti poljoprivredu u budućnosti”, kazao je federalni ministar poljoprivrede Hrnjić.
Mljekarska industrija ostvarila značajne pozitivne razvojne trendove
Ministar Hrnjić je dodao da su poticajna sredstva odličan način da se poljoprivredni proizvođači animiraju za rad u poljoprivredi ali da ona ne smiju biti svrha sama sebi.
“Iako danas Bosna i Hercegovina implementira svoj najveći budžet za poljoprivredu do sada, smatram da je on nedovoljan da nas adekvatno pripremi za vrijeme koje je ispred nas a koje će nas neminovno uputiti na potpuno usklađivanje poljoprivredne politike sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU. Poređenja radi, Republika Hrvatska kao članica EU, iz vlastitih i EU sredstava, izdvaja 1,1 milijardu eura dok BiH na svim nivoima vlasti izdvaja 200 miliona eura. Potrebno je da usaglasimo potrebe za izdvajanjem sredstava ali u isto vrijeme osiguramo da dodijeljena sredstva pruže rezultat u vidu povećanja stepena proizvodnje, prerade i prodaje”, izjavio je Hrnjić.
Govoreći o proizvodnji mlijeka, ministar Hrnjić istakao je kako se proizvodnja i prerada mlijeka smatraju strateškom granom poljoprivrede i prehrambene industrije u Bosni i Hercegovini te da je mljekarska industrija ostvarila značajne pozitivne razvojne trendove, brže od razvoja u primarnoj proizvodnji mlijeka.
“U Federaciji BiH je dominantna proizvodnja kravljeg mlijeka kojom se bavi oko 100.000 poljoprivrednih gazdinstava, od čega oko 33.000 domaćinstava proizvodi mlijeko u komercijalne svrhe. Otkupna cijena mlijeka je porasla ali i troškovi proizvodnje. Poljprivredni proizvođači u Federaciji BiH imaju još uvijek podršku po litru 0,42KM/l za pravna lica i 0,38KM/l za fizička lica kao i podrške za inpute u proizvodnji koja bitno utiču na konkurentnost gazdinstava. Također imaju mogućnost ostvarivanja novčane podrške za mjere ruralnog razvoja do 50% investicije, kao i dodatna sredstva kantonalnih ministarstva i lokalnih zajednica“, kazao je ministar Hrnjić.
Na konferenciji Agro.Rocks učestvovala su eminentna imena iz oblasti agrara od proizvođača hrane, predstavnika zakonodavnog, javnog i civilnog sektora do stručnjaka iz oblasti novih tehnologija a sve s ciljem aktueliziranja pitanja razvoja sela i poljoprivrede te razgovora o potencijalnim rješenjima i modelima koji mogu unaprijediti budućnost poljoprivrede.
Pored ministra Hrnjića u okviru konferencije i panela posvećenog budućnosti poljoprivrede, kroz prizmu proizvodnje mlijeka i mesa te upotrebe novih tehnologija u proizvodnjama, govorili su i Tonino Picula, zastupnik u Evropskom parlamentu, Norbert Lins, predsjednik odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj EU parlamenta, prof.dr.sc. Vladimir Margeta s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te Branko Kolak iz Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda.
Konferencija je bila prilika da se razgovara i o trendovima koje je pokrenuo rast cijena energenata u svijetu kao i posljedicama za poljoprivredne proizvođače zbog rata u Ukrajini. Naglašeno je da proizvodnja hrane mora biti među prioritetnim mjerama posebno onih zemalja koje imaju preduslove za razvoj poljoprivrede.
Organizatori konferencije Agro.Rocks 2023. bili su informacijski sistem Agroklub i Društvo agrarnih novinara Hrvatske, uz podršku Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
