Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Federalno ministarstvo poljoprivrede: Kantoni obaviješteni o potrebi poduzimanja mjera na suzbijanju šteta od divljih životinja

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva uputilo je dopise kantonalnim ministarstvima nadležnim za poslove poljoprivrede s ciljem smanjena šteta uzrokovanih pojavom divljih životinja u prigradskim i gradskim sredinama.

Naime, shodno pojavi povećanog prisustva divljih životinja u prigradskim i gradskim sredinama kao i šteti koju uzrokuju divlje životinje (mrki medvjed, divlja svinja, vuk i dr.) resorno federalno ministarstvo je dopisima ukazalo na neophodan angažman nadležnih organizacija s ciljem sprečavanja štete po ljude i njihovu imovinu.

S ciljem bolje upućenosti javnosti u navedenu problematiku, ističemo da je Zakonom o lovstvu FBiH i podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega propisano gospodarenje lovištem i divljači u Federaciji Bosne i Hercegovine.

U skladu sa odredbama Zakona o lovstvu lovištem se gospodari na osnovu lovnoprivredne osnove i godišnjeg plana gospodarenja lovištem.

Lovnoprivredna osnova je dugoročni planski dokument kojim se uređuje gospodarenje lovištem i divljači na desetogodišnji period, u skladu s mogućnostima staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja obitava u lovištu.

Godišnji plan gospodarenja lovištem je provedbeni dokument koji se donosi za lovnu godinu, koja počinje 1. aprila tekuće godine i traje do 31. marta naredne godine i zasniva se na odredbama lovnoprivredne osnove i podacima proljetnog prebrojavanja divljači.

Lovnoprivrednu osnovu i godišnji plan gospodarenja lovištem donosi korisnik lovišta. Odredbe lovnoprivredne osnove i godišnjeg plana gospodarenja lovištem su obavezne i bez njih lov nije dozvoljen.

Shodno navedenom, korisnici lovišta su dužni planski gospodariti lovištem, odnosno realizovati odredbe lovnoprivredne osnove i godišnjeg plana gospodarenja lovištem,  između ostalog, izvršiti  planirani odstrjel divljači i u lovištu obezbijediti dovoljne količine hrane i vode za divljač.

Ministarstvo ovim putem ukazuje i na mogućnost korištenja određenih zaštitnih sredstava (repelenata) koja se mogu pronaći na bosanskohercegovačkom tržištu a koja djeluju kao nevidljiva mirisna ograda i u određenoj mjeri mogu pomoći poljoprivrednim proizvođačima da sačuvaju svoje usjeve od napada divljih životinja. 

 

Potrebno realizirati odobreni odstrel divljih svinja

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ima saznanja da pojedini korisnici lovišta nisu realizovali odobreni odstrel divlje svinje, što je dovelo do povećenja broja ove vrste divljači, a samim tim i povećanje šteta na tim područjima.

Korisnici lovišta kao i poljoprivredni proizvođači i vlasnici stoke su u obavezi da u skladu sa zakonskim odredbama zajednički i kontinuirano djeluju i međusobno sarađuju u rješavanju nastalih problema kako bi se zadovoljili interesi korisnika lovišta i očuvala populacija divljači s jedne strane te interesi poljoprivrednih proizvođača i stočara da se štete svedu na najmanju moguću mjeru.

 

Izraditi i odobriti planove gospodarenja mrkim medvjedom

Kada su u pitanju pojave mrkog medvjeda u prigradskim i gradskim sredinama, gospodarenje mrkim medvjedom u Federaciji BiH propisano je Zakonom o lovstvu i podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega,  Rješenjem o ustanovljenju uzgojnih područja za mrkog medvjeda u Federaciji BiH, Zakonom o zaštiti prirode, Crvenom listom ugroženih divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva i Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja.

Napominjemo da je Crvenom listom ugroženih divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva utvrđenom od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma, mrki medvjed  u Federaciji BiH proglašen ugroženom vrstom divljih životinja.

Kao potpisnica više međunarodnih konvencija Bosna i Hercegovina se obavezala preduzimati sve potrebne pravne i administrativne mjere, na nacionalnoj i međunarodnoj razini, kako bi osigurala zaštitu, između ostalih i mrkog medvjeda, kao i njegovog prirodnog staništa.

Rješenjem o ustanovljenju uzgojnih područja za mrkog medvjeda u Federaciji BiH propisano je, da se mrkim medvjedom na uzgojnom području gospodari na osnovu Plana gospodarenja mrkim medvjedom za uzgojno područje i Godišnjeg plana gospodarenja mrkim medvjedom za uzgojno područje. Plan gospodarenja i Godišnji plan predstavljaju cjelinu, s tim da je Plan gospodarenja stručni, a Godišnji plan provedbeni dokument.

Odredbama Rješenja o ustanovljenju uzgojnih područja za mrkog medvjeda u Federaciji BiH propisano je, između ostalog, da Plan gospodarenja i Godišnji plan gospodarenja mrkim medvjedom za uzgojno područje izrađuju i donose korisnici lovišta obuhvaćeni u granicama uzgojnog područja, a odobrava ih  nadležno kantonalno ministarstvo uz predhodnu saglasnost Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Plan gospodarenja i Godišnji plan gospodarenja mrkim medvjedom do sada nije donesen ni za jedno uzgojno područje  u Federaciji BiH.

Plan gospodarenja i Godišnji plan gospodarenja mrkim medvjedom za uzgojno područje mrkog medvjeda u Kantonu Sarajevo i uzgojno područje mrkog medvjeda u Kantonu 10 su izrađeni i dostavljeni Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za izdavanje predhodne saglasnosti.

Izradom i odobravanjem planova gospodarenja mrkim medvjedom za uzgojna područja u Federaciji BiH stvorit će se uslovi za plansko gospodarenje ovom vrstom divljači, što će direktno smanjiti prisustvo mrkog medvjeda u naseljenim mjestima kao i štete koje čini ova divljač.

Stoga je neophodno, da nadležna kantonalna ministarstva upute korisnike lovišta da ubrzaju postupak izrade Plana gospodarenja i Godišnjeg plana gospodarenja mrkim medvjedom za područje svog kantona.

Također je neophodno, da nadležna kantonalna ministarstva prate realizaciju lovnoprivredne osnove i godišnjeg plana gospodarenja lovištem putem izvještaja  o izvršenju godišnjeg plana gospodarenja koji im je korisnik lovišta dužan za proteklu lovnu godinu dostaviti do 15. marta tekuće lovne godine na obrascima propisanim Pravilnikom o evidenciji izvršenih radova i provedenih mjera predviđenih lovnoprivrednom osnovom i godišnjim planom gospodarenja lovištem.

Podsjećamo da je odredbama Zakona o lovstvu propisano i da se, između ostalog, ugovor o dodjeli lovišta na gospodarenje može raskinuti ako korisnik lovišta ne gospodari u skladu sa odredbama lovnoprivredne osnove.

 

Odobrena novčana sredstva za testiranje uginulih divljih svinja

Programom utroška sredstava “Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – Poticaj za veterinarstvo” utvrđenog Budžetom Federacije BiH za 2023. godinu predviđena su sredstva za financiranje ispitivanja divljih životinja i životinja na imanjima, u slučaju pojave bolestj zoonotičnog karaktera, bolesti plavog jezjka i drugih bolesti koje se sporadično javljaju a čija pojava može značajno utjecati na zdravlje životinja ili imati značajne ekonomske posljedice.

Uputstvom o provođenju mjera za otkrivanje i sprečavanje zaraznih i parazitarnih bolesti životinja za 2023. godinu propisano je da će se u skladu sa raspoloživim sredstvima iz poticaja za veterinarstvo finansirati pasivni monitoring, odnosno dostava uzoraka i laboratorijsko ispitivanje nađene uginule jedinke divlje svinje ili odstrijeljenje divlje svinje koja pokazuje znakove bolesti na klasičnu afričku kugu svinja, te dostava uzoraka i laboratorijsko ispitivanje odstrijeljene i uginule lisice koja pokazuje znakove bolesti na bjesnoću.

Stoga je neophodno da se o pronalasku uginule ili odstrijeljene divlje svinje lovci obavijeste nadležnu veterinarsku stanicu koja će uzeti uzorke i proslijediti ih na laboratorijsko ispitivanje.

Ministarstvo je ukazalo i na postojeći proces izrade Plana nadzora afričke kuge svinja u divljoj populaciji na području Federacije BiH kojim će se detaljnije definirati svi postupci i mjere sa uginulim i odstrijeljenim divljim svinjama kao i druga pitanja od značaja za eradikaciju ove bolesti.